Mali pojmovnik informacijske pismenosti

ABECEDNI SUSTAV – sustav koji je uređen po abecednom redu.

BILJEŠKA – kraći zapis.

BILJEŽITI – zapisivati bilješke.

CD-ROM – optički disk za pohranjivanje podataka.

ČASOPIS – vrsta serijske publikacije koja se redovito objavljuje u određenim razmacima.

DVD – optički disk koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka.

ENCIKLOPEDIJE – iscrpni pregled općeg ili posebnog znanja, sustavno obrađen u natuknicama nanizanim po abecedi ili u sklopu tematskih cjelina (opća, dječja, filmska, …).

E-IZVORI – izvori informacija koji se nalaze na svjetskoj računalnoj mreži – internetu.

ESEJ /OGLED – kraća prozna vrsta u kojoj se umjetnički i znanstveno obrađuje različita tematika na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje autora eseja.

FOTOGRAFIJA – fotografska slika dobivena snimanjem fotoaparata i drugim uređajima koji omogućavaju fotografiranje.

INFORMACIJA – podatak koji ima neko određeno značenje i smisao. Informacija nastaje kad neki podatak stavimo u neki kontekst i kada on za nas ima neko značenje.

INFORMACIJSKA PISMENOST – sposobnost prepoznavanja potrebe za informacijom, kompetencije i vještine pronalaženja, vrednovanja i učinkovitog korištenja informacija. Informacijski pismenima smatraju se oni koji su naučili kako učiti, znaju kako je organizirano znanje, znaju kako pronaći informacije i kako se njima koristiti da bi stvorili novo znanje.

INFORMACIJSKA POTREBA – osjećaj nedostatka za informacijama koje su potrebne za lakše donošenje odluka i snalaženje u životu. Informacijska potreba može biti obrazovna, istraživačka, rekreativna, kulturna i za osobni razvoj.

INFORMACIJSKE KOMPETENCIJE – niz vještina potrebnih za prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje, vrednovanje, korištenje pronađenih informacijskih izvora i stvaranje novog znanja.

INFORMACIJSKE VJEŠTINE – vještine prepoznavanja potrebe za informacijom te traženje, pristupanje, pronalazak i korištenje odabranih informacija.

INFORMACIJSKI IZVOR – mjesto na kojem se nalaze informacije, obavijesti i podaci kojima dolazimo do znanja.

INFORMACIJSKI PROBLEM – problem za čije razumijevanje i rješenje su potrebni korisni i svrhoviti podaci.

INFORMACIJSKI STRUČNJAK / KNJIŽNIČAR – osoba koja radi s informacijama; osoba koja omogućava neometan pristup informacijama, internetu, knjižnicama i informacijskim službama kako bi pomogao pojedincu ili zajednicama da ostvare slobodu, napredak i razvoj.

INTERNET – svjetska računalna mreža koja povezuje velik broj korisnika koji mogu razmjenjivati elektroničku poštu, izravno razgovarati s drugim korisnicima, uključiti se u elektroničke konferencije, pristupati elektroničkim dokumentima i drugim sadržajima.

INTERNET ADRESA / WEB ADRESA – adresa na internetu.

INTERNET STRANICA / MREŽNA STRANICA / WEB STRANICA – spoj teksta, slike, animacije i zvuka, dostupno putem Interneta – najveće mreže na svijetu.

INTERNETSKI PRETRAŽIVAČ / TRAŽILICA – mjesto na internetu kojemu je glavna zadaća pronalaženje informacija pohranjenih na mnogobrojnim mjestima na internetu. Najpoznatiji pretraživač je Google.

KARTICE ZA UČENJE – tekst na jednom listu papira dogovorenog broja redaka i znakova.

KAZALO – popis sadržaja knjige, imena ili naziva sadržanih u knjizi ; sadržaj naziva na disku.

KLJUČNE RIJEČI – odabrane važne riječi teme rada.

KNJIŽNICA – mjesto gdje je omogućen slobodan pristup informacijama i znanju pohranjenog u raznim oblicima. Informacijsko središte.

KNJIŽNIČNA GRAĐA – sva građa koja se nalazi u knjižnici sa svrhom da se posuđuje ili koristi za potrebe čitanja, učenja, istraživanja, zabave i dr. Dijeli se na knjižnu (tiskana građa) i neknjižnu građu (AV, elektronska građa i igre).

LEKSIKONI – knjige s abecedno poredanim i kratko protumačenim izborom pojmova i biografija iz općih ili stručnih enciklopedija.

MENTALNA MAPA / UMNA MAPA – vrsta dijagrama posebne forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na slikovit način.

MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA – prezentacija kojoj su dodani efekti, slike, zvukovi, poveznice. Koristi se kao pomoćno sredstvo na izlaganjima.

NACRT – raspored rada prikazan u natuknicama i ukratko iznesena glavna misao.

NATUKNICA – nagovještaj onoga o čemu se govori izneseno u glavnim crtama.

NAVODITI / CITIRATI – doslovno prenošenje nečije riječi ili dijela teksta.

NOVINE – dnevna ili tjedna publikacija koja redovito objavljuje vijesti, reportaže i komentare o najnovijim događajima iz različitih područja društvenog života.

OLUJA IDEJA – skupljanje ideja i način rješavanja problema pomoću više ideja.

OSJETILA – pet urođenih mogućnosti čovjeka i životinje da uspostavi fizički odnos s okolinom (osjeti vida, sluha, opipa, mirisa i okusa).

PLAKAT– pisana, crtana i grafički umnožena obavijest izvješena na javnim mjestima. Sadržaj, likovni elementi i tekst su usmjereni na bitno.

PLAN – unaprijed utvrđen skup mjera kojima se predviđa ostvarenje zadataka i vrijeme u kojemu ih treba izvršiti.

PLANIRATI – razrađivati plan.

PODATCI – znakovni prikaz pojmova koji sami po sebi ne moraju imati neko značenje.

POPIS LITERATURE / BIBLIOGRAFIJA – prema zadanim pravilima sastavljen popis članaka, rasprava, knjiga iz područja neke struke, znanosti, umjetnosti i dr. koji su se koristili za nastajanje rada.

POSTER – sažet grafički prikaz rada koji riječju i slikom privlači pažnju. Oblik prezentacije sadržaja rada na izlaganjima.

PRETRAŽIVANJE INFORMACIJA – vrednovanje pronađenih informacija i uspoređivanje informacijskom potrebom.

PREDMET – sadržaj ili tema djela.

PRONALAŽENJE INFORMACIJA – postupak automatskog traženja i izdvajanja potrebnih informacija.

PRIRUČNICI – priručna knjiga iz znanosti ili struke za praktičnu upotrebu.

PREUZIMATI – korištenje teksta nekog autora i djela prenesenog svojim riječima.

RAD/URADAK/DJELO – rezultat rada (intelektualni, kreativni).

RAZRADA TEME – analiziranje sadržaja i raščlanjivanje u dijelove/cjeline pri tom pazeći na osnovnu misao/glavnu temu.

REFERAT – samostalni pismeni rad na zadanu temu kojemu prethodi istraživački rad.

REFERNETNA / PRIRUČNA GRAĐA – građa koja nam pomaže da na najbrži i najlakši način dođemo do potrebnih informacija, značenja riječi ili uputa za daljnje traženje podataka za zadaću, referat, i sl. Prepoznatljiva je po riječima koje su poredane abecednim redom i na nešto upućuju, nešto označavaju ili objašnjavaju.

RJEČNICI – knjige sa sustavnim abecednim popisom riječi i njihovim tumačenjima ili prijevodom na drugi jezik.

SADRŽAJ – popis poglavlja i članaka knjige ili druge publikacije.

SEMINAR / SEMINARSKI RAD – oblik opsežnijeg pisanog rada koji ima odlike i formu znanstvenog rada, a opisuje jednu temu detaljnije.

SKICA – nacrt ili crtež izveden u glavnim crtama.

STILOVI UČENJA – stavovi i ponašanja koja određuju naše prednosti u učenju.

STRATEGIJA – planiranje načina postizanja cilja.

STRUČNE KNJIGE – pismom zabilježen omeđen stručni sadržaj na bilo kojem mediju i objavljen s naslovom.

STRUKTURA – način na koji je jedna cjelina složena od elemenata ili pojedinosti koji pritom ne gube svoju prepoznatljivost.

TEMA – predmet ili glavna misao razgovora, rada, knjige ili umjetničkog djela. Naslov školske zadaće koji određuje sadržaj teksta.

TRAŽENJE INFORMACIJA – postupak aktivnog prikupljanja informacija radi postizanja određenog cilja.

UČITI – oblik stjecanja znanja i vještina na svim područjima života.

UČENIK – osoba koja uči, polazi u školu.

UČITELJ – osoba koja poučava i prenosi neka znanja.

VIDEO – sustav elektronskog snimanja, obrade i reproduciranja pokretnih slika i pratećeg zvuka.

VODIČI – knjige koje sadržavaju upute i podatke, te služe za snalaženje (u državi, gradu, muzeju, …).

VREDNOVANJE INFORMACIJE – postupak procjenjivanja točnosti i korisnosti informacije.

ZNANJE – znati informacije, činjenice, metode i strukture i njima se služiti u praktične svrhe. Imati sposobnost stjecanja novih spoznaja uz njihovu primjenu.